KĆI LOTRŠČAKA

Premijera:
08.07.2017
Autor:
Marija Jurić Zagorka
Redatelj:
Zlatko Vitez
Adaptacija:
Zlatko Vitez
Kostimografija:
Elvira Ulip
Scenografija:
Miljenko Sekulić
Glazba:
Arsen Dedić & Drago Britvić & Zvonko Presečki
Inspicijent:
Koreografija macevanja: Lovro Buva
Rasvjeta:
Dražen Dundović
Ton:
Marko Vodeničar
Tehnika:
Enes Hodžić & Daniel Pavlović
Marketing:
Elizabeta Nestić & Nikolina Radenić
Odnosi sa javnošću:
Elizabeta Nestić & Igor Rogina
Producent:
Zlatko Vitez
Predstava je:
Aktivna
Izvođači:
Vini Jurčić, Ivan Čuić, Zlatko Vitez, Franjo Kuhar, Žarko Savić, Pero Juričić, Davor Svedružić, Ivica Pucar, Žarko Potočnjak, Ivan Magud, Martin Kuhar, Mirela Brekalo-Popović, Zlatko Ožbolt i Ivan Jončić
Puna cijena karte:
100
Cijena karte sa popustom:
80

Gričani, budite dobri, budite vjerni,
ljubite svoj grad
sagradio ga je zavjet dobrote,
vjernosti i ljubavi.

Tako Manduša govori svojim sugrađanima u krčmi svojega oca, pričajući priču o postanku grada.

Krčma!?

Ali, ne kao zadimljeno, alkoholnim para-ma i propalim sudbinama zaglušeno mjesto krležijanske proze, nego prostor za ljude različitih staleža, bogate i siromašne, dobre i zle koji se svađaju i mire, plaču, vesele, griješe i kaju.

Ne, kao simbol provincijalnosti i nemoći, zatvorenosti u uske okvire vlastite samozadovoljnosti.

Već kao simbol mûka opakih jezika, zaustavljene mržnje i odgođene osvete.

                                                                                                                Željka Turčinović

 

„Mandušina priča o vjernosti i ljubavi

Legendu o postanku Zagrebu kroz romantičnu priču o vjernosti, dobroti i ljubavi prepričavat će na Opatovini Manduša u predstavi Kći Lotrščaka Glumačke družine Histrion.

Opatovinom će se ponovno prošetati Divljan, Manduša, stari Plemenščak, Barilec, vojnici, građani koji su se molili svetom Emeriku i oni koji su štovali svetog Marka.

Budući da smo svi mi slabi na grad u kojem živimo, drago nam je slušati i gledati sve o njemu, s druge strane mnogo je privlačnije, umjesto da ih čitaš, sve te zgode promatrati s pozornice kroz igru glumaca. Upravo su „Histrioni“ prvi započeli prikazivati Zagorkina djela oživljavajući njezina djela i oživljavajući pučki teatar bez nepotrebne pretencioznosti. (…)“

                                                                                                                      Dubravka Vrgoč