NAGRADE XI. GUMBEKOVIH DANA

Objava: 28.03.2018

Ocjenjivački sud XI. Gumbekovih dana u sastavu Marta Crnobrnja, scenografkinja i Gumbekova kći, Tomislav Kurelec, kazališni kritičar, Branko Babac i Mehmed Aganović kao predstavnici publike ističe zanimljivost i raznovrsnost trinaest predstava prikazanih u okviru međunarodnog festivala posvećenog Mladenu Crnobrnji Gumbeku, jednom od najvećih naših komičara i kabaret-majstora. On je ne samo u svom matičnom kazalištu „Kerempuh“ nego i u Glumačkoj družini Histrion ostvario niz nezaboravnih kreacija i jedan je od najzaslužnijih da se tradicija kabareta i u vremenu koje mu nije bilo sklono održala. O njenom nastavku i uspješnom opstanku svjedoče i već jedanaesti Gumbekovi dani. Danas je doduše rijetko moguće vidjeti kabaret u obliku u kojem se pojavljivao u svoje zlatno doba koje je kod nas bilo između dva svjetska rata, ali su elementi ovog „rubnog kazališta“ vidljivi u brojnim suvremenim predstavama, posebice u načinu glumačke igre, a nerijetko i u zanimljivim redateljskim rješenjima.

            To je bilo vidljivo u većini predstava ovog festivala, a nedvojbeno i u Zagrebačkim vremeplovcima Ane Tonković Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka kojima dodjeljujemo posebno priznanje za redateljsku inventivnost i silnu glumačku energiju i  . Time je efektno oživljena iznimno uspješna kombinacija legendi i najvažnijih povijesnih činjenica koje su stvorile identitet hrvatskog glavnog grada, a osmišljen edukacijski značaj teksta obogaćen spektakularnom kazališnom izvedbom, zanimljivom i mnogo široj publici od one kojoj je prvotno namijenjen.

            Posebno priznanje dodjeljuje se i Umjetničkoj radionici Prizor iz Beograda za Ljubavnike autora i redatelja Rade Vukotića koja je preciznom režijom i vrsnom glumom u ovoj suvremenoj inačici bulevarskog teatra i vodvilja, bliskih kabaretu po razdoblju najveće popularnosti, a i potiskivanju prema rubu kazališnih kretanja, uspjela sjajno nasmijati i zabaviti publiku.

            Ocjenjivački sud želi ukazati na veliki broj sjajnih ženskih uloga, pa zbog toga obje nagrade za najbolje uloge ovog puta dodjeljuje glumicama. Za ulogu „najgore operne pjevačice na svijetu“ u predstavi Glumačke družine Histrion Famozna Petera Quiltera u režiji Krešimira Dolenčića nagradu dobiva Anja Šovagović za fascinantno oblikovanje neobične protagonistice spojem impresivnog kreštanja netalentirane pjevačice i toplinom ljudskih odnosa prema njenim bližnjima.

Ravnopravnu nagradu za najbolju ulogu dobiva Zrinka Cvitešić za izvanredno glumačko, pjevačko i plesačko umijeće u tumačenju Ane u Tko pjeva zlo ne misli u režiji Renea Medvešeka. Njena slojevita interpretacija unijela je i neke suvremene elemente u tumačenje žene koja mašta o idealiziranim ljubavima dodajući joj i odlučnost u borbi za poziciju žene i njezina prava.

A kao najbolja predstava XI. Gumbekovih dana nagradu dobiva Tko pjeva zlo ne misli Vjekoslava Majera, Kreše Golika i Renea Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu koja spektakularno povezuje novu interpretaciju purgerskog Zagreba iz tridesetih godina prošlog stoljeća s kritičkim viđenjem naslijeđa koje je u kolektivnu svijest upisao izvanredni Golikov film te tako ostvaruje izuzetan kazališni doživljaj.  

Za izniman doprinos oživljavanju kabareta nagrađujemo Lelu Margitić, veliku glumicu koja je za vrijeme angažmana u kazalištu „Komedija“ ostvarila niz izvanrednih uloga u kojima je nerijetko bilo i elemenata kabaretskog pristupa glumi. No, još je značajnija njena uloga u rekordnih pola stoljeća Stilskih vježbi Raymonda Queneaua, kultne predstave koja je velikim dijelom građena na tradiciji kabareta, a svoj veliki doprinos ovoj specifičnoj kazališnoj vrsti Lela Margitić je upotpunila 1978. u „halucinantnom Galgencabaretu“ Kavana Torso Mujičića, Škrabea i Senkera.