PROBA ORKESTRA

Autor:
Federico Fellini, Brunello Rondi & Nina Mitrović
Redatelj:
Edvin Liverić
Adaptacija:
Nina Mitrović
Kostimografija:
Decker+Kutić
Scenografija:
Edvin Liverić
Glazba:
Merima Ključo
Producent:
Zagrebačko kazalište mladih
Predstava je:
Aktivna
Izvođači:
Milivoj Beader, Barbara Prpić, Danijel Ljuboja, Maro Martinović, Frano Mašković, Mateo Videk, Pjer Meničanin, Nađa Perišić Radović, Dora Polić Vitez, Anđela Ramljak, Marica Vidušić, Dean Krivačić, Slavko Sobin, Petra Svrtan, Mladen Vasary, Janko Franković, Pavle Golubić, Lana Juranić, Marin Živković

IZVEDBA U ZKM-u, ulaznice se prodaju isključivo u ZKM-u po njihovim uvjetima i cijenama. 

 

Federico Fellini, veliki majstor filmske umjetnosti, 1978. stvara jedno od svojih kapitalnih djela fantastičnog realizma – film “Proba orkestra”.

Četrdeset godina kasnije ova socijalna alegorija ne gubi niti malo na svojoj aktualnosti i društvenoj kritici. Dapače, čini nam se kao da je danas stvarana i kao da govori upravo o nama.

Taj je orkestar simbol našeg društva i našeg vremena. Fellini nam kroz ironiju lagano otvara pogled u mogućnost tragedije. On oslikava kaos kojeg živimo i agoniju nemogućnosti povratka harmoniji. Ali jednako tako on upire prstom u sve nas i sve nas okrivljuje za suučesništvo u stvaranju tog kaosa i agonije.

Svi smo mi uključeni u tu krizu i svi smo za nju odgovorni.

 Ovo je djelo ujedno posljednje u nizu plodne glazbeno-filmske suradnje Nina Rote i Federica Fellinija,  a filmska glazba je jednako bitan segment ovog djela, kao i njegov dramski predložak.

Nije slučajno što Fellini izabire glazbu kao polje umjetnosti koje pokreće ovu skupinu ljudi, taj mali društveni nukleus koji ujedno simbolizira čitavo društvo. Jer nema snažnije emocije od one koju stvara glazba.

Glazba je ujedno i svojevrsna potraga za izgubljenim vremenom.

 U jednom svom intervjuu Fellini kaže:

“Umjetnost je nužna i objašnjava život. Da nema nje, on bi bio prepušten sebi samome i sveden samo na otkucaje srca i na pluća koja dišu. Umjetnost je najsnažniji poticaj čovjeku. Ona je neophodna za pokretanje bilo kakvog religijskog osjećaja.”

 Kada Fellini stvara ovo djelo, Italija se nalazi u velikoj političkoj krizi. Ona proživljava agoniju otmice Alda Mora i političke potrese koje izazivaju Brigate Rosse. Sam film ne bavi se konkretno tim događajima, ali kriza tadašnjeg društva Italije prodire u filmu kroz sve pukotine te crkvene kapelice iz 13. stoljeća, u kojoj orkestar proba. Sve dok se u jednom trenutku i zidovi ne sruše, te katastrofa ne rezultira žrtavama. Današnja Europa, pa tako i mi u njoj, prolazi kroz neke druge krize i agonije, ali bitke ostaju iste, a žrtve se i dalje broje.

 Za mene kazalište uvijek vodi dijalog s vremenom u kojemu nastaje, propituje i osluškuje probleme svoga vremena.

Kao strastveni filmaš, ali isto tako umjetnik koji u svojim filmovima koristi brojne kazališne elemente, Fellini je apsolutno znao tako majstorski isčitati i prikazati brojne probleme svoga vremena. Obzirom da se suvremeno kazalište često nadahnjuje svevremenskim klasicima, pri čemu se služi postupkom tekstualne nadogradnje tekstualne osnove na kojoj nastaje, odlučio sam u  segmentu autorskog pisma angažirati ponajbolju dramatičarku u Hrvatskoj, Ninu Mitrović, čije dramsko pismo upravo podržava i snažno prožima Fellinijevski senzibilitet. U suradnji s Ninom Mitrović želim osuvremeniti Fellinijevu “Probu orkestra” i približiti je današnjem gledatelju, progovarajući o njemu bliskim problemima današnjice, obračajući mu se jednako snažno, kao što se Fellini obraćao gledateljima i publici svoga vremena.

 I kao što kaže jedan od likova u filmu: “Tu smo da bismo zaljuljali pauka koji visi sa stropa ove dvorane.”

 Edvin Liverić