Kalman Mesarić "Kozmičke žonglere" piše 1922. godine. Taj "burleskni komad" sastavljen je od tri motivski vezane, ali narativno samostalne jednočinke, pod nazivima "Desperateri", "Clown" i "Pobuna Atlasa". Ova predstava fokusirat će se na "Pobunu Atlasa". Njezini akteri poznata su lica antičke mitologije: Japet, Prometej, Atlas, Europa, Epitemej, Menoetej i Klimena, koja raspravljaju, ili bolje reći "važu", o sudbini svijeta. Autor poznate slike iz mitologije, npr. Atlasovo nošenje zemaljske kugle na leđima, pripaja problemima koje tek današnji kapitalizam ističe do kraja, kao što su preopterećenost i preužurbanost svijeta, beznačajnost individualizma ili preozbiljno shvaćanje smrti. Nihilistički pristup Kalmana Mesarića kao da je čekao vrijeme u kojem se danas nalazimo, kad su neizvjesnost i tapkanje u nepoznatom glavna opisna točka svjetskog stanja. No da ne bi sve ostalo na nihilizmu, na kraju predgovora svoje drame Mesarić ističe: "Zanos je uvjet scenskog života." U adaptaciji i režiji Ivana Penovića, jednog od najzanimljivijih mladih autorskih glasova hrvatskog teatra, "Kozmički žongleri" na scenu donose priču " gdje je čovjek u igri bogova samo loše izrezbarena figurica..."