SUTRA ĆETE PONOVO...

Autor:
Igor Rogina
Predstava je:
Arhiva
Puna cijena karte:
0
Cijena karte sa popustom:
0

 

PROMOCIJA ZBIRKE KRATKIH PROZA

***

U svojoj posljednjoj (petoj) knjizi  SUTRA ĆETE PONOVO… Igor Rogina nudi prozno ostvarenje koje je teško svesti na jednoznačni žanrovski nazivnik. Naime, u zbirci od petnaestak priča pronalazimo i fragmente i monološke cjeline i dramske minijature i dijaloške slalome kao i „čiste“ pripovjedne tekstove.

Riječ je ovdje i o različitim i osebujnim likovima čije su životne sudbine (a autor ih crpi iz osobnog, osjećajnog i sjećajnog iskustva) izuzetno potentne i intrigantne tako da bi se nekom promišljenijom intervencijom mogle i izdvojiti iz priče i pretočiti u romanesknu strukturu. Roginu, ipak, ne zanimaju isključivo njihovi ”životni albumi” jer njih koristi kako bi fotografirao lik, a potom ga smjestio u okvir onoga što je u fokusu samoga pripovijedanja; nostalgično prisjećanje, skica jednog trenutka, portret jake žene, smrt i slično…

Pri tome treba istaknuti kako su ovi ”portreti nepoznatih žena” tek književna referenca na književnu referencu.

Sve su žene između korica vrlo poznate, kako autoru tako i krugu čitatelja, jer se često inzistira na onim signalima i onom kontekstu koji pomaže „odgonetavanju“ njihova stvarnog identiteta.

S druge strane, poznanstvo s tim ženama provučeno je kroz prizmu vrlo osobnog i emotivnog iskustva uslijed čega bismo ovu književnu posvetu mogli tumačiti kao niz autorskih memorabilija, proznih skica i autobiografskih crtica – dakle, onih fragmenata koji više govore o autoru i njegovu odnosu prema svijetu, životu, ljubavi i prijateljstvu i prema samim ženama.

Najbolje stranice Roginina djela ispunjene su vibrantnim i uvjerljivim monolozima (jednu i sam određuje kao „unutrašnji monolog“) koji plastično ocrtavaju i lik i situaciju, a ujedno uspostavljaju vrlo dinamičan ritam koji se lako i sa zanimanjem čita. Nadalje, pripovjedni fragmenti u priči STARA ILONKA na trenutke su vrlo filmični…

Priča SUTRA ĆETE PONOVO GLEDATI KROZ PROZOR, što je ujedno i naslov knjige, pokazuje kako autor postiže odlično rješenje kada se prepusti monološkoj konstrukciji koja sama oblikuje i atmosferu i značenja, što nije uvijek nužno dodatno objašnjavati.

Upravo iz tog razloga šteta je što povremeno fragment nadređuje proznom portretu (BIT ĆEŠ KURVA) ili što čvrsto pripovijedanje (NEKOLIKO DETALJA…) često presijeca digresijama koje su u biti zametci neke vjerojatno buduće i još nenapisane priče…

Tihomir Dunđerović, urednik